Ako uživate u vježbanju na otvorenom, čak i ljeti, ili ste redovni trener teretane, jednostavno ne možete pobjeći od visokih temperatura i vlage. I cijelo ljeto znoj vas ostavlja žednim i dehidriranim. Mogli biste čak biti i ovisni sportska pića krcat šećerom, a da toga nije ni svjestan.
Ali da li mislite sportska pića da li su zdravi za vas? Šta je bolje za prosječnu osobu koja vježba, sportsko piće ili vodu? Pogledajmo stručno mišljenje o tome je li voda bolja od sportskih pića ili ne:
"Voda je najpopularniji napitak koji se pije tokom vježbanja, ali sportska pića bolje hidriraju posao."
Koliko je tačna ta izjava?
Pošteno je reći da sportska pića to bolje rade hidratacija nego voda. Do dehidracije tijekom vježbanja dolazi uslijed znojenja u kojem su izgubljeni voda i elektroliti iz tijela. Tokom vježbanja dolazi do znojenja kako bi se održala tjelesna temperatura. Zalihe ugljikohidrata u tijelu troše se i tijekom vježbanja; mišići koriste glikogen koji je u njima uskladišten, kao i jetra.
Sportska pića sastoje se od polimera vode, soli, elektrolita, glukoze i fruktoze. Glukoza i sol povećati apsorpcijski kapacitet ili upijanje vode u tijelo. Apsorpcija vode iz slavine je manja u poređenju sa sportskim pićima i stoga sportska pića poboljšavaju hidrataciju.
Glukoza u piću sprečit će preniski nivo glukoze u krvi, a pomažu i u održavanju zaliha glikogena u tijelu. Natrijum i kalijum su glavni elektroliti koji pomažu u održavanju hidratacije i smanjenju urina.
Pa koje je piće najbolje za održavanje i održavanje tijela hidratiziranim tijekom vježbanja?
Voda: Voda izaziva nadutost koja suzbija žeđ, pa stoga voda za piće ne sadrži ugljikohidrate ili elektrolite, a također povećava i urin.
Sportska pića: Ova poboljšavaju performanse tokom vježbanja, imaju dobar Kapacitet apsorpcije, budući da su izotonični (to jest, imaju sastav sličan sastavu tjelesnih tekućina). The izotonične tečnosti, zbog svoje dobre sposobnosti brze apsorpcije, nadomještaju tekućine izgubljene znojenjem i pružaju poticaj ugljikohidratima.
Sokovi: Sokovi jesu hipertonična, što znači da imaju više ugljikohidrata ili molekula glukoze u ml. Mogu biti hranjivi, ali nisu dobra opcija za hidrataciju. Fruktoza ili voćni šećer u sokovima smanjuje brzinu apsorpcije vode, tako da stanice ne hidriraju brzo. Hipertonične tečnosti treba uzimati zajedno sa izotoničnim rastvorima ili u razblaženom obliku. Općenito ga treba uzimati nakon vježbanja.
Gazirana pića: The gazirana pića uzrokuju dehidraciju. Imaju kofein i stoga imaju diuretički učinak, što znači da će se proizvodnja urina povećati. Oni također imaju distending efekat i pružit će osjećaj sitosti. Ovo inhibira prirodni mehanizam žeđi.
U zaključku:
Tokom vježbanja ili sportskih aktivnosti stvara se velika količina znoja za održavanje osnovne temperature tijela. To dovodi do gubitka tjelesnih tekućina i elektrolita, a ako se ne označi, može dovesti do dehidracije. Takođe se tjelesne zalihe ugljenih hidrata troše tokom vježbanja. Čista voda može nadomjestiti tekućinu izgubljenu tijekom vježbanja, ali ne i elektrolite i ugljikohidrate. Takođe daje osjećaj sitosti i povećava izlučivanje urina. Sportska pića ne hidratiziraju bolje od vode, već osiguravaju ugljikohidrate i elektrolite koji se gube tokom vježbanja. Zbog slatkog okusa mogu se jesti u velikim količinama u odnosu na vodu.
Preporučljivo je piti sportska pića (prirodna ili u pakovanjima) neposredno pre, tokom i nakon treninga ili sportskih događaja, ako ste uključeni u trening visokog intenziteta.
Međutim, voda je bolji izvor hidratacije za prosječnu osobu u teretani.