Zdrave masti sadrže antioksidante poput vitamina E, koji pomažu u smanjenju nivoa lošeg holesterola. Zapamtite da visoki nivoi povećavaju rizik od razvoja srčanih bolesti.
Omega 3 i omega 6 masne kiseline igraju važnu ulogu u održavanju mnogih tjelesnih funkcija. Dobar doprinos ovih supstanci kroz prehranu pomaže u održavanju imunološkog sistema i srca na vrhunskim performansama.
Studije su pokazale da su mononezasićene masti pomažu u održavanju ravnog trbuha, jer sagorijevaju lipide ovog dijela tijela. Maslinovo ulje, chia sjemenke i bademi spadaju u hranu najbogatiju ovom vrstom masti, dok su avokado, orasi i sojino ulje polinezasićeni ekvivalenti.
A šta je sa zasićenim mastima? Nedavna otkrića sugeriraju da možda nisu toliko štetna kao što se ranije mislilo. A je li to da studija nije otkrila vezu između prehrane bogate zasićenim mastima (mlijeko, sir, meso itd.) I povećanog rizika od srčanih bolesti. Takođe, kokosovo ulje, biljno zasićena masnoća, podiglo bi dobar nivo holesterola. Međutim, stručnjaci i dalje savjetuju ograničavanje potrošnje zasićenih i transmasnih kiselina.
Treba imati na umu da povećanje unosa masti nije loše, sve dok se to radi umjereno. Razlog je taj, bili oni dobri ili loši, masti su bogate kalorijama. Trenutno se preporučuje maksimalna dnevna količina od 65 grama, uključujući i takozvanu zdravu. Da bi se održao adekvatan nivo masti u prehrani, bez broja dnevnih kalorija koji prelazi 2000, poželjno je zamijeniti nekvalitetne ugljene hidrate i drugu hranu bogatu zasićenim mastima hranom bogatom MUFA i PUFA (za kraticu na engleskom).