Prisutan samo u proizvodima životinjskog podrijetla (meso, jaja i mliječni proizvodi), kolesterol obavlja nekoliko važnih funkcija u ljudskom tijelu, uključujući stvaranje zaštitnih ovojnica oko živčanih vlakana i pomagala u proizvodnji testosterona i estrogena, iako ga naše tijelo proizvodi u velikim količinama od šećera, masti i proteina koje jedemo, zbog čega gore navedena hrana nisu potrebne za dobro zdravlje.
S druge strane, visoka razina lošeg kolesterola podrazumijeva brojne zdravstvene rizike, no kako se provode nova istraživanja o ovoj vrsti masti, postaje sve jasnije da problem ne leži u samom kolesterolu, već da neki ima i hrana bogata kolesterolom velike količine zasićenih i trans masti, budući da su oni krivci za povišenje razine LDL kolesterola (takozvanog lošeg kolesterola) i smanjenja nivoa HDL (tzv. dobrog kolesterola).
Kako se provode nova istraživanja, postaje jasnije da kada je riječ o kontroli razine kolesterola u krvi, važno je znati koje masti jesti, a koje izbjegavati. Mononezasićene i polinezasićene masti mogu pozitivno utjecati na razinu kolesterola, zbog čega su sada pacijenti s povišenim kolesterolom popraćeni smanjenjem mesa i mliječnih proizvoda povećanjem orašastih plodova, sjemenki, avokada i ulja.
Nedavna ispitivanja provedena u Sjedinjenim Državama pokazala su da provođenje ove kombinacije u prehrani, što bi se moglo definirati kao umjerena masna prehrana, djeluje na smanjenje razine LDL kolesterola i poboljšanje ukupnog omjera kolesterola.