Proteinska dijeta može biti uspješna u slučajevima kada za gubljenje kilograma tipična strategija prehrane i vježbanja nije dovoljna. Kao što mu ime govori, proteinska dijeta je ona bogata proteinima. Umjesto toga, sadrži malo ugljikohidrata.
Ali je li moguće smršavjeti jedući odreske, hamburgere, sir i slaninu? Odgovor na ovo pitanje je da, iako morate razmotriti prednosti i nedostatke prije nego što ga primijenite u praksi. Pored toga, samo su zdravstveni radnici ovlašćeni da ih prepisuju.
Kako to funkcioniše?
Ženama je potrebno najmanje 50 grama proteina dnevnodok je količina za muškarce 60. Ako se pridržavate proteinske dijete, tu količinu možete daleko premašiti.
Smanjenje ugljenih hidrata dovodi do brzog gubitka kilograma. To je zato što tijelo, kojem nedostaju ugljikohidrati, prvo koristi glukozu za gorivo. Kada se ove rezerve potroše u roku od nekoliko dana, počinjete sagorijevati masnoće, što je jedan od glavnih ciljeva.
Koje su faze dijete?
Proteinska dijeta, kao što je Dukan dijeta ili Atkinsova dijeta, obično ima četiri faze. U slučaju prvog, to je sljedeće, ovisno o njegovom trajanju o količini težine koju treba izgubiti.
- Faza napada: Svakodnevno se jede neograničen posni protein i 1.5 kašika zobenih pahuljica.
- Faza krstarenja: nemasni protein jede se jedan dan, a nemasni protein i povrće bez škroba. Dodajte tome dvije kašike zobenih pahuljica svaki dan.
- Faza konsolidacije: Svaki dan jedete neograničene nemasne proteine i povrće, nešto ugljikohidrata i masti i 2.5 kašike zobenih pahuljica. Dani jedenja samo nemasnih proteina smanjuju se na jedan tjedno.
- Faza stabilizacije: Poštuju se osnovna pravila faze konsolidacije, ali se mogu opustiti sve dok težina ostaje stabilna. Unos zobenih pahuljica povećava se na 3 kašike dnevno.
Proteinska dijetna hrana
Dodatni proteini mogu doći iz mahunarki, mesa, orašastih plodova, žitarica, jaja, školjki i sira. Općenito, nemasno meso i mliječni proizvodi smatraju se najboljim izvorima proteina za ove vrste prehrane.
Slično tome, smatra se važnim izbjegavati velike porcije masnog mesa. U svakom slučaju, trebate se posavjetovati s liječnikom ili dijetetičarom prije dubokih promjena u prehrani, a proteinska dijeta to sigurno jest.
Carnes
Odreske povezujemo s proteinima, ali važno je odabrati mršave rezove. Razlog je taj što daju istu količinu proteina u zamjenu za mnogo manje masti. Ista stvar se događa sa svinjetinom. Može biti dobar izvor proteina ako odaberete prave rezove. Na primjer, pečenica.
Treba imati na umu da će, iako je mršav, sadržaj zasićenih masti u crvenom mesu i dalje biti veći od onog u bijelom mesu. Bijelo meso (piletina, ćuretina ...) sadrži mnogo manje masti od crvenog. Budući da koža sadrži zasićene masnoće, dobro ju je ukloniti.
Pescado
Riba je prepuna proteina i obično ima malo masti. Ali čak se i vrste koje imaju više masti, poput lososa ili tune, smatraju dobrim izborom. Razlog je taj što ove ribe uglavnom sadrže omega 3 masne kiseline, kojih većina ljudi ima rijetko u prehrani i ključne su za održavanje srca u punom kapacitetu.
Jaja
Jaja su dobar izvor proteina. Kako god, ne gubite iz vida njegove moguće efekte na nivo holesterola u krvi. Dobra strategija je ograničavanje druge hrane bogate holesterolom, kao i zasićenih masnoća, u danima kada na jelo uvrstite jaje.
Mliječni proizvodi
Mlijeko, sir i jogurt ne samo da pružaju proteine, već pružaju i korisnu dozu kalcijuma kako bi kosti bile čvrste. Da biste zadržali unos kalorija pod kontrolom, razmotrite mliječne proizvode bez masnoće ili bez masti.
Šta je sa ugljenim hidratima?
Ove vrste prehrane često ograničavaju ugljikohidrate kao što su žitarice, žitarice, voće ili povrće. Dakle, ne morate se odreći vlakana i drugih važnih hranjivih sastojaka, razmislite o odabiru plana koji također uključuje povrće i neke ugljene hidrate.
Pridržavanje proteinske dijete često znači ograničavanje žitarica. Zato morate osigurati da izvučete maksimum iz njih svaki put kad se pojave na meniju. Nabavite vlakna i druge važne hranjive sastojke biranjem cjelovitih žitarica kad god je to moguće.
Većina proteinskih dijeta sadrži malo povrća, ali često ograničava voće. Smanjivanje unosa voća kako ne bi premašio određeni broj dnevnih ugljenih hidrata čini se privremeno bezopasnim.. Još jedno pitanje je ne konzumiranje voća na duži rok. Stručnjaci savjetuju ponovno uključivanje ove grupe hrane u prehranu čim se postigne težina. Razlog je taj što sadrže esencijalne hranjive sastojke za tijelo.
Vegetarijanska proteinska dijeta: alternativa
Za dobivanje proteina ne trebate jesti meso, mliječne proizvode ili jaja. Vegetarijanci i vegani u prehrani koriste izvore ne-životinjskih proteina.
Tofu, pljeskavice od soje i druga hrana od soje primjeri su biljnih izvora proteina. Mahunarke mogu pružiti praktički jednaku količinu proteina kao i komad mesa, uz dodatni bonus što njegov sadržaj vlakana produžava osjećaj sitosti i pomaže u smanjenju LDL holesterola (lošeg holesterola).